Dok se paddock još privikava na tehničku revoluciju za sezonu 2026., jedna fraza sve češće se provlači kroz izjave inžinjera i šefova timova – super clipping. Ono što je do jučer bila čisto tehnička interna tema, sada se nameće kao potencijalni „plan B“ ukoliko prve utrke pokažu da su bolidi previše energetski ograničeni i da vozači moraju pribjegavati neprirodnim rješenjima tokom utrke.

Šef McLarena Andrea Stella je u Bahreinu otkrio da je njegov tim testirao super clipping do punih 350 kilovata, što je odmah otvorilo pitanje: šta je zapravo super clipping i može li postati alat kojim bi FIA korigovala balans novih pravila?

Super clipping je, pojednostavljeno rečeno, situacija u kojoj bolid prikuplja energiju i dok je vozač na punom gasu. U eri 2026., gdje je odnos snage između motora s unutrašnjim sagorijevanjem i električnog dijela izjednačen, upravljanje energijom postaje ključ performansi. Međutim, takav pristup ima cijenu – nižu maksimalnu brzinu. Dok se koristi super clipping, dio snage se ne šalje direktno na zadnje točkove, već se putem MGU-K sistema skladišti za kasnije korištenje.

To je jasno vidljivo u telemetriji, posebno na kraju pravaca i u brzim zavojima. U Bahreinu su podaci pokazali zanimljive razlike između najbržih krugova Oscara Piastrija i Landa Norrisa. Iako je razlika u vremenu kruga bila svega 0.010 sekundi, profili brzine su bili značajno drugačiji. Piastri je dan ranije imao veće maksimalne brzine na pravcima prema zavojima 1, 4 i 14. Oba vozača su bila u punom gasu, ali je Norris kasnije koristio intenzivniji super clipping, što je oborilo njegovu krajnju brzinu.

S druge strane, u zavoju 12 situacija je bila obrnuta. Iako su oba vozača bila u punom gasu, Piastri je bio oko 20 km/h sporiji jer je upravo na tom mjestu prikupljao energiju. Upravo takvi primjeri objašnjavaju izjavu vozača Aston Martina Fernanda Alonsa, koji je u Bahreinu rekao da bi “mogao izvući kuhara iz kuhinje da vozi bolid” u pojedinim brzim zavojima, aludirajući na drastičan pad brzine. Iako je brojka od 50 km/h sporijeg prolaska kroz brze zavoje ekstreman scenarij, efekat je stvaran.

Prema pravilima za 2026., prikupljanje energije putem super clippinga trenutno je ograničeno na 250 kW od ukupnih 350 kW. Stella je, nakon uspješnog testa, predložio da se taj limit podigne na punih 350 kW.

“Trenutno je ograničeno na 250 kilovata, ali svi uslovi postoje da to bude 350 kilovata prikupljanja dok je vozač u punom gasu, što znači da vozač ne mora podizati gas i štedjeti kako bi prikupio 350 kilovata,” rekao šef McLarena Andrea Stella, koji je dodao da je McLaren o tome razgovarao s FIA-om i da će odluka biti na federaciji.

FIA-in direktor za jednosjede Nikolas Tombazis nije želio govoriti o konkretnim planovima tokom zimskih testiranja, ali je potvrdio da postoji prostor za prilagodbe.

“Uvijek mogu postojati različita rješenja za kvalifikacije i za utrku, ali ne želim prejudicirati jer je to rasprava koju možemo voditi,” rekao je Tombazis, te naveo da je FIA otvorena za prijedloge timova.

Međutim, pitanje nije samo tehničko – ono je i političko. Efikasnost u upravljanju energijom pod trenutnim pravilima predstavlja jasnu prednost u performansama. Timovi i proizvođači pogonskih jedinica koji su trenutno efikasniji mogli bi izgubiti dio te prednosti ako se pravila prilagode i smanji energetska “glad” bolida. Također, implementacija možda nije jednako jednostavna za sve proizvođače, poput Honde, što dodatno komplikuje situaciju.

Utjecaj super clippinga zavisi i od same staze. Bahrein je, prema Stelli, staza bogata mogućnostima za prikupljanje energije zahvaljujući snažnim kočenjima. Međutim, na stazama poput Melbournea ili Džede, gdje nema mnogo sporih zavoja i jakih zona kočenja, problem bi mogao biti izraženiji. U takvim uslovima povećanje super clippinga moglo bi spriječiti pretjerano podizanje gasa i učiniti utrkivanje prirodnijim.

Ipak, FIA ne želi donositi odluke na osnovu testiranja.

“Učimo kako sezona ide dalje. Prvi pravi test bit će prva utrka, jer ovdje se zapravo ne utrkuju jedni protiv drugih,” napomenuo je on. Tombazis je dodao da promjene zahtijevaju raspravu i prolazak kroz upravljački proces te da je malo vjerovatno da će doći do intervencije između prve dvije utrke, ali da se ni višemjesečno čekanje ne očekuje.

Super clipping tako ostaje potencijalni sigurnosni ventil za 2026. Hoće li postati plan B ili će ostati samo eksperimentalna opcija, zavisit će od onoga što prve utrke pokažu – i od toga hoće li prevladati interes sporta u cjelini ili pojedinačne konkurentske prednosti timova i proizvođača.