Melbourne će odmah predstavljati jedan od najekstremnijih i najkritičnijih testova za novu eru Formule 1, i to ne samo zato što je riječ o prvoj utrci sezone. Dugi periodi punog gasa, malo kočenja i ograničene mogućnosti za regeneraciju energije pretvaraju Albert park u pravi stres test za nove pogonske jedinice – potpuno drugačiji izazov u odnosu na Bahrein, koji je jedna od najpovoljnijih staza za punjenje baterije.
Nakon kratke zimske pauze i tri test sesije, prvenstvo konačno počinje – i to u trenutku jedne od najdubljih tehničkih revolucija u historiji sporta. Nova pravila s naglašenim upravljanjem energijom već su otvorila brojna pitanja. Upravo bi ovaj vikend mogao ponuditi prve konkretne odgovore.
Nije slučajno što se sezona otvara na jednoj od najzahtjevnijih staza u kalendaru. Iako su timovi već odradili tri testiranja, to su učinili na konfiguracijama koje su znatno manje zahtjevne po pitanju energije. U Sakhiru je, primjerice, obilje snažnih zona kočenja omogućavalo efikasnu regeneraciju, dok su spore sekcije pomagale da se zadrže visoki obrtaji i maksimalno iskoristi MGU-K sistem. Barcelona je bila nešto izazovnija, ali je nudila dugu ravnicu na kojoj se mogla planski trošiti i kontrolisati energija.
Melbourne je druga priča
Radi se o jednoj od staza na kojoj se najduže vozi pod punim gasom. Prema podacima iz prošle sezone, gotovo 70% kruga prolazi se s potpuno otvorenim gasom, što Albert park svrstava na treće mjesto u kalendaru po tom parametru. Prosječna brzina na prošlogodišnjem pole position krugu iznosila je oko 253 km/h, iako su tada bolidi imali više downforcea i veću brzinu prolaska kroz zavoje.
Brzine prelaze 300 km/h u čak četiri različite zone. Posebno zahtjevna je sekcija između zavoja 7 i 9, nakon koje slijedi praktično samo jedno ozbiljnije kočenje prije sprinta prema zavoju 11. Upravo će taj dio staze najviše opteretiti nove pogonske jedinice, naročito tokom utrke, kada baterija ne starta sa 100% kapaciteta kao u kvalifikacijama.
Zato ne bi trebalo iznenaditi ako ponovo vidimo pojave poput deratinga – trenutka kada upravljačka jedinica smanjuje snagu MGU-K sistema – ali i tzv. super clippinga. Riječ je o situaciji kada vozač drži puni gas, najčešće pri kraju pravca, dok MGU-K djeluje suprotno motoru s unutrašnjim sagorijevanjem, poput dinama, kako bi povratio energiju i napunio bateriju.
To je kompleksan proces: bolid privremeno gubi brzinu, ali dobija energiju za narednu fazu kruga. Upravo takvi kompromisi čine upravljanje energijom u Melbourneu izuzetno osjetljivim. Dok će na nekim stazama nove pogonske jedinice moći u potpunosti pokazati potencijal, uz snažnija ubrzanja nego ranije, konfiguracije poput australske razotkrit će njihova ograničenja – posebno u ovoj još uvijek ranoj fazi razvoja.
Dodatni problem je činjenica da se u Melbourneu vrlo malo vremena provodi na kočenju. Samo oko 10% kruga otpada na kočenje, što značajno ograničava mogućnosti regeneracije. Time se Albert park svrstava među pet najkritičnijih staza u tom pogledu.
Ipak, postoje ključne tačke – poput zavoja 4 i 11 – gdje će, zahvaljujući visokim ulaznim brzinama i manjem downforceu novih bolida, dužina kočenja biti veća nego prošle godine, što otvara dodatne prilike za punjenje baterije. Međutim, ukupna slika ostaje jasna: Melbourne je jedan od najsloženijih izazova u sezoni.
Tokom utrke nije isključeno da ćemo vidjeti vozače kako produžavaju faze lift and coast vožnje kako bi sačuvali energiju i maksimalno iskoristili električni dio pogona. Međutim, tokom super-clipping faze regulativa, iz sigurnosnih razloga, ograničava maksimalnu regeneraciju na 250 kW, iako je tehnički potencijal veći.
Vozač McLarena Oscar Piastri upozorio je na razliku između Bahreina i Australije:
„Mislim da ćemo na određenim stazama biti mnogo ograničeniji u regeneraciji nego ovdje u Bahreinu. Ovdje, zavisno od postavki, ne morate raditi mnogo super-clippinga ili lift and coast faza, dok biste u Melbourneu, ako to uopće ne biste radili, vrlo brzo ostali bez energije.“
Australac je dodatno pojasnio:
„U Bahreinu je relativno jednostavno jer toliko vremena provodite na kočenju da praktično svu regeneraciju odradite tamo. Ne morate raditi ništa posebno, poput produženog puštanja gasa, da biste povećali vrijeme punjenja. Sada idemo u Australiju i vraćamo se na stazu gdje će to biti znatno teže.“
U Bahreinu se, naime, oko 15% kruga provodi na kočenju, uz nekoliko vrlo snažnih zona koje omogućavaju maksimalnu regeneraciju, kao i niz sporih sekcija. Sada, kalendar odmah donosi jedan od najvećih izazova
Staze s mnogo brzih dionica i malo kočenja zaista će staviti nove pogonske jedinice na ozbiljan ispit. A upravo će Melbourne, kao prva stanica sezone, pokazati ko je tokom zime najbolje razumio balans između performansi i energije – i ko je spreman za novu eru.