Romain Grosjean i Kevin Magnussen su posljednjeg dana testiranja odradili 167 krugova. Prema brzini koju je američka momčad prikazala, ponovo će biti jako opasni u sredini poretka, ali su ohrabreni simulacijom utrke koju je odradio Kevin Magnussen—koja je prema riječima šefa momčadi Gunthera Steinera bila na „razini crvenih“, misleći tako na Ferrari.
Haas je prošle godine imao realnu šansu da bude četvra momčad u poretku konstruktora, ali su tu šansu propustili. Ove godine žele nadoknaditi izgubljeno. Sa petog mjesta se žele popeti na četvrto, a uvjete za to imaju—sudeći barem prema prvim znacima.
Ukupno je Haas odradio 871 krug na testiranjima—Romain Grosjean je odradio 407, Kevin Magnussen 403 a Pietro Fittipaldi 61 krug. Američka momčad je sa VF-19 ponovo napravila dobar posao, a u tome im pomaže i tehničko partnerstvo sa Ferrarijem. 70% dijelova bolida dolazi iz Maranella. Međutim, stati samo na tome bi bilo pogrešno. Haas iz godine u godinu napreduje i uči, te momčad svake godine postaje sve bolja—u operativnom smislu. Trkaća momčad raste, stvara se rutina u procesima, a alati s kojim raspolažu postaju sve bolji.
Kako zasada stvari stoje, Ferrari, Mercedes i Red Bull tvore vodeću grupu. Nakon toga slijede Haas, Renault i Alfa Romeo. Treću grupu čine Toro Rosso, McLaren i Racing Point, dok je Williams uvjerljivo posljednji.
Iako su u jednom krugu od Haasa bolja vremena postavili Renault, Toro Rosso i McLaren, stiče se dojam da je Haas ispred ovih momčadi. Najbolje vrijeme za američku momčad je posljednjeg dana testiranja postavio Romain Grosjean, koji je stazu u Barceloni okružio sa 1:17.076, ali oni nisu željeli ganjati brza vremena.
„1:16 bi s lakoćom vozili. To svi mogu, osim Williamsa,“ rekao je šef momčadi Gunther Steiner.
Haas svoj optimizam temelji na simulaciji utrke koju je odradio Kevin Magnussen, a koja bi mogla zabrinuti njihove rivale iz sredine poretka. VF-19 je brz bolid, ali su imali sitnih, ali čestih problema koji su usporili njihov program—problemi sa senzorima, ispušnim sustavom i motorom. Na C2 gumama je Magnussen u svojoj simulaciji utrke bio brz i konstantan, što je podsjetilo na sjajne predstave sa testiranja iz 2018., kada je američka momčad također impresionirala. Haas je osim toga nježan prema svojim gumama.
„I sami smo iznenađeni—bili smo na razini crvenih,“ kaže Steiner, koji je ovim naravno mislio na Ferrari. Sebastian Vettel je svoju simulaciju utrke započeo nekih 90 minuta prije Magnussena, ali se zaustavio na stazi u 39. od 66 krugova zbog problema sa sustavom elektronike.
Steiner međutim nije u potpunosti zadovoljan, unatoč dobrom tempu na C2 gumama. Magnussen je imao poteškoća u prvom dijelu simulacije utrke, jer je prebrzo trošio mekše C3 gume zbog pregrijavanja.
„Znamo zašto se to desilo. Kevin je prebrzo krenuo u stint, zbog čega je pregrijao gume. Bolje je krenuti pažljivo i onda pritiskati,“ kaže Steiner.
No, na tvrđim C2 gumama je Danac odmah bio brz. U srednjem stintu je konstantno vozio vremena 1:22. U posljednjem dijelu je otkrio karte. Počeo je sa 1:20,8, a onda je u slijedeća 24 kruga vozio vremena između 1:21.103 i 1:21.931.
Ali Steiner ovu simulaciju utrke uzima sa rezervom, zbog nepoznatih količina goriva u ostalim bolidima. U spremnik može stati 120 kg goriva, dok momčadi u utrci mogu koristiti 110 kg. Moguće je da neki na startu imaju samo 100 kg goriva, a lakši bolid donosi prednost na početku i manje troši gume. Kasnije se štedi gorivo—ako se to uopće i mora, zavisi od efikasnosti pogonske jedinice.
Ko je u simulaciju utrke krenuo sa 100 kg umjesto 120, ima prednost od pola sekunde.
„Ta nepoznanica ostaje, jer niko ne može gledati u spremnik drugog. 20 kilograma donosi više od pola sekunde u Barceloni,“ dodao je Steiner.
