Slaba brzina na pravcima i urođena slabost na prednjem dijelu znače da su vozači Aston Martina morali improvizirati kako bi preticanja uspjela.

U svojoj prvoj sezoni sa Aston Martinom, 2023. godine, Fernando Alonso je ostvario šest postolja u prvih osam trka i bio treći u poretku prvenstva. Međutim, od tada su rezultati znatno lošiji, a na Velikoj nagradi Španije – devetoj trci sezone 2025 – osvojio je prve bodove u godini.

Lance Stroll je do tada bio jedini koji je donio bodove za Aston Martin – skromnih 14, i to u prve dvije trke.

Prošle sezone su već letjele glave u tehničkom odjelu Aston Martina, a AMR25 nije dobro započeo novu sezonu – čini se da ima osnovni problem sa trkaćim tempom. Strollova sklonost da se loše kvalifikuje, a onda napreduje tokom utrke, djelimično prikriva trend da je bolid znatno sporiji nedjeljom nego subotom. Ipak, jedini put ove sezone kada se kvalifikovao unutar top 10 (u Imoli), završio je na 15. mjestu.

Alonso se tri puta plasirao u Q3, ali je tek sada došao do dva boda (a bio bi to samo jedna da Max Verstappen nije dobio kaznu). Jedna zanimljiva karakteristika prve i posljednje utrke bila je Alonsoova sklonost da pretiče na neuobičajenim dijelovima staze, uglavnom kroz iznenadne napade.

„Nedostajala nam je maksimalna brzina, tako da smo puno gubili na pravcima,“ rekao je Alonso u Barceloni. „Nisam napravio nijedno preticanje koristeći DRS. Sva su bila u trećem zavoju vanjske strane, što nije uobičajeno mjesto za preticanje, ali moramo izmišljati takve poteze.“

„I u Imoli sam iz sedmog zavoja napravio tri preticanja u posljednjim krugovima. Moramo riješiti tu situaciju i početi preticati na pravcu uz pomoć DRS-a kao svi ostali.“

„Moramo malo poboljšati našu brzinu na pravcima, kao i degradaciju guma. Kao što sam rekao, subotom smo prilično konkurentni, ali nedjeljom napravimo korak unazad.“

„Stoga, danas sam svakako sretan – prvi bodovi, dobar SC na kraju, dobar tajming i sve to. Ali ako se vratimo u četvrtak i ponovo prođemo kroz vikend, morali bismo nešto promijeniti na bolidu kako bismo ga više prilagodili nedjelji nego suboti.“

Alonso se uvijek zna potruditi da istakne svoj doprinos rezultatu sa entuzijazmom uličnog zabavljača. Ipak, i on i trkaći šef Mike Krack priznali su da bolid ima problema sa ravnotežom i previše podupravljanja.

Uobičajeno je da timovi podešavaju bolide tako da imaju podupravljanje na stazama poput Barcelone, jer je zadnja osovina ključna, a malo podupravljanja može pomoći u očuvanju zadnjih guma. No kada ga je upitan da li je problem nastao zbog previše podupravljanja, Alonso je odlučno odgovorio: „ne“.

Jedan od izazova s kojim se Aston Martin suočavao prošle godine bio je taj što većina nadogradnji nije donijela očekivane rezultate. I dok je AMR25 produkt prethodnog dizajnerskog rukovodstva, u Imoli je novi paket podnice i karoserije predstavljao prvi konkretni rezultat nove strukture i novog zračnog tunela.

Nije se očekivalo da donese pola sekunde po krugu, ali izvršni direktor i šef tima Andy Cowell govorio je o paketu kao o laboratorijskom eksperimentu za testiranje alata i procedura.

Ono što postaje očito jeste da bolid ima slab prednji kraj – dakle, podupravljanje – ali se u isto vrijeme se loše nosi sa termalnim upravljanjem zadnjih guma, uz to što je relativno aerodinamički neefikadan. Kombinacija slabe brzine na pravcima i osrednjeg upravljanja gumama pogubna je za nedjeljne performanse.

Nedostatak aerodinamičke efikasnosti ubija AMR25 na dva fronta: spor je na pravcima, ali tim ne može jednostavno smanjiti prijanjanje jer bi to dovelo do više proklizavanja i lošijih performansi guma.

„Razlika između kvalifikacija i utrke je prilično jednostavna,“ rekao je Krack nakon utrke u Barceloni.

„U kvalifikacijama stavljate nove gume, nove gume, nove gume. Time prikrivate mnoge probleme koje bolid ima.“

„To ne važi samo za naš bolid, već za sve. Zato vidite male razlike u kvalifikacijama. Sve slabosti bolida prikrivaju se novim gumama, novom gumom.“

„Čim gume postanu stare dva, tri, četiri kruga, slabosti sve više dolaze do izražaja. Zato vodeći bolidi samo odlaze. Zato se grid tako brzo rasipa.“

Primjetno je da Aston Martin ‘izgrebe’ svoje trkaće setove guma – što u suštini znači da ih koristi na kratkom stintu tokom treninga kako bi prošao kroz termalni ciklus. Proces zagrijavanja i hlađenja guma mijenja njihova viskoelastična svojstva.

Bilo bi previše pojednostavljeno reći da se time linearno poboljšava prijanjanje i dugovječnost, ali postoji uvjerenje da to može učiniti gume manje osjetljivima na graining i termalnu degradaciju. Maksimalno prianjanje je nešto niže, ali cilj je produžiti trajanje tog vrhunca.

Glavni inženjer za performanse guma u Aston Martinu, Jun Matsuzaki, već godinama se smatra ključnim kadrom i dio je tima još od dana Force Indije, gdje je pomogao Sergiu Perezu da postane „šaptač gumama“. Prije toga je radio za Bridgestone. Upravo je Matsuzaki prvi otkrio da Pirellijeve zadnje gume 2013. mogu duže trajati ako se montiraju u suprotnom smjeru od dizajniranog.

Stoga je malo vjerovatno da nedostatak performansi Aston Martina proizlazi iz lošeg korištenja guma na stazi. Radi se o pitanju mehaničkog i aerodinamičkog dizajna.

Alonso vjeruje da tim sada razumije u čemu je problem: „Mislim da znamo šta se dešava…“