Dok se Formula 1 priprema za najveću tehničku promjenu u svojoj modernoj eri, trkaći direktor Mercedesa Andrew Shovlin otvoreno priznaje da razvoj bolida za 2026. predstavlja stalno mijenjajuću glavobolju. Sam proces, kaže, liči na „pokretne mete” koje timovi pokušavaju pogoditi dok se bliži kritični rok za prva testiranja u Barceloni krajem januara.

Najveća promjena u historiji Formule 1

Za nešto manje od četiri mjeseca timovi će izvesti prve prototipe svojih bolida na shakedown test u Barceloni, što znači da se razvojna faza već odvija u najintenzivnijem ritmu. Za razliku od manjih promjena koje su F1 viđene prethodnih godina, 2026. donosi kompletnu revoluciju:

  • hibridne pogonske jedinice sa skoro 50/50 omjerom električne i motorne energije,
  • aktivna aerodinamika na prednjem i zadnjem krilu,
  • smanjenje težine bolida sa 800 na 768 kilograma, uprkos težim baterijama,
  • uže Pirellijeve gume (25 mm naprijed, 30 mm nazad),
  • potpuno prelazak na održiva goriva.

Kombinacija svega ovoga čini da mnogi stručnjaci već sada tvrde da je ovo „najzahtjevniji regulacioni prijelaz u historiji F1”.

Shovlin: „Radimo sa virtuelnim bolidima koji se mijenjaju iz sedmice u sedmicu”

Trkaći direktor Mercedesa Andrew Shovlin objašnjava kako najveći izazov ne dolazi samo od tehničkih ograničenja, već i od samog procesa predviđanja performansi.

„Bolid se razvija iz sedmice u sedmicu i kako se performanse mijenjaju, tako se mijenjaju i rezultati simulacija,” naglašava Shovlin. „To znači da radimo na virtuelnom modelu bolida koji se stalno transformiše. Pokušavamo pogoditi gdje ćemo biti za četiri mjeseca u smislu downforcea, jer nema svrhe raditi na konceptu koji nikada neće vidjeti stazu.”

Drugim riječima, ako tim danas pripremi simulacije s pogrešnim pretpostavkama, može potrošiti mjesece razvoja na koncept koji će biti beskoristan do zime.

Složeni balans između šasije i motora

Poseban problem leži u tome što šasija i pogonska jedinica moraju biti optimizirani jedno za drugo. Novi motori zahtijevaju efikasnije hlađenje i specifičan raspored mase, dok aerodinamičari paralelno pokušavaju da iskoriste aktivna krila i smanjenu širinu guma.

„Postoji element gdje je to zapravo pokretna meta – pokušavamo osigurati da šasija bude optimizovana za motor i cijeli paket pogonske jedinice,” objašnjava Shovlin. „To stvara dodatnu kompleksnost, a 2026. će biti izrazito teška godina.”

Nesigurnost i ulog Pirellija

Pirelli je dodatno pogođen ovom situacijom. Kao jedini dobavljač guma, kompanija zavisi od podataka koje timovi dostavljaju o očekivanim opterećenjima i razinama downforce-a. No, Shovlin upozorava da su ti podaci često kontradiktorni.

„Pirelli kaže da dobija potpuno različite prijedloge od timova o tome gdje će bolidi biti na kraju pravca. Svako razvija u izolaciji, niko nije vidio šta drugi rade i realnost je da će prava slika biti vidljiva tek kada svi izvedemo bolide na stazu,” objašnjava Britanac.

U tom kontekstu, postoji i doza „igre mačke i miša”: timovi mogu namjerno umanjivati ili preuveličavati svoje procjene kako bi zavarali konkurenciju ili prikrili stvarni napredak.

Ferrari, Williams i testiranja u simulatoru

Koliko su ove nesigurnosti rizične, pokazuje i primjer Ferrarija. Charles Leclerc je još u julu otvoreno priznao da mu se uopšte ne sviđa kako se vozi bolid iz 2026. u simulatoru. Njegovo iskustvo moglo bi značiti da je Ferrari u ranijoj fazi razvoja ili da je jednostavno radio na nedovoljno razvijenoj virtuelnoj verziji. Šef Williamsa šef James Vowles tada je naglasio da upravo ovakve razlike u fazama razvoja čine poređenja besmislenim.

Ovo naglašava koliko su „pokretne mete” realan problem: ono što danas izgleda kao neizvodiv koncept, za četiri mjeseca može postati funkcionalno rješenje – ili obrnuto.

Šta nas čeka do Melbournea?

Prvi pravi odgovori doći će tek u februaru, tokom dvostrukih testova u Bahreinu. Do tada će svaka prognoza biti nagađanje. Ipak, jasno je da će timovi koji najbolje balansiraju između virtuelnog razvoja i realnih ograničenja imati ogromnu prednost.

U pozadini se i dalje vodi politička borba: FIA mora završiti definisanje parametara za raspodjelu energije motora kako bi se osiguralo da bolidi mogu utrkivati jedni protiv drugih bez „energetskih rupa” na pravcima.

Shovlinov opis 2026. kao „pokretne mete” najbolje oslikava složenost situacije. Timovi rade na nečemu što još ne postoji u realnosti, pokušavajući pogoditi performanse koje će se otkriti tek kada bolidi izađu na stazu. U tom vrtlogu neizvjesnosti, jasno je da će samo oni sa najboljim procesima simulacije, fleksibilnošću i inovacijom izaći kao pobjednici.