Nova pravila koja stižu 2026. godine ne mijenjaju samo način na koji će bolidi ubrzavati – već i način na koji će usporavati. Formula 1 ulazi u eru u kojoj će regenerativno kočenje imati ključnu ulogu, a proizvođači poput Bremba već govore o „najvećem izazovu u posljednjih 20 godina“.

Nova era kočenja uz hibridni sistem 50/50

Najveća tehnička promjena modernog doba u Formuli 1 donosi ravnotežu snage između motora sa unutrašnjim sagorijevanjem i električnog sistema — omjer će se promijeniti sa sadašnjih 80/20 na 50/50.

Današnji MGU-K ima snagu od 120 kW (oko 161 KS), dok će 2026. godine njegova snaga skočiti na 350 kW (469 KS). Istovremeno, MGU-H jedinica potpuno nestaje.

To će promijeniti ne samo način na koji bolidi ubrzavaju, već i način na koji usporavaju, jer će regeneracija energije igrati mnogo veću ulogu nego ikad prije.

Kako je za motorsport objasnio Andrea Algeri, menadžer Bremba za klijente Formule 1:

„Ovo mi je 15. sezona u Formuli 1, i mogu reći da je ovo jedna od najizazovnijih promjena s kojima smo se suočili. Novi propisi potpuno mijenjaju filozofiju dizajna kočnica.“

Više slobode i više kompleksnosti

Nova pravila omogućavaju veću fleksibilnost u dimenzijama i konfiguraciji sistema kočenja.

* Prednji diskovi mogu biti između 325 i 345 mm prečnika,

* Zadnji između 260 i 280 mm,

* Maksimalna debljina svih diskova iznosi 34 mm.

FIA sada dopušta do tri tačke pričvršćivanja čeljusti (umjesto dosadašnje dvije), kao i upotrebu više klipova i pločica. To, kako kaže Algeri, predstavlja „najveću promjenu u konstrukciji čeljusti u posljednjih 20 godina“ i „otvara inžinjerima dodatnu slobodu.“

Prednje kočnice ostaju hidraulične, dok je zadnji sistem brake-by-wire, što znači da se pritisak na papučicu prevodi u zahtjev za obrtnim momentom, koji zatim sistem dijeli između klasičnog trenja i regenerativnog kočenja.

Utrka sa težinom

Osim aerodinamike i performansi pogonskog sklopa, treći ključni front razvoja za 2026. bit će – masa bolida.

Minimalna težina smanjuje se sa 800 na 768 kilograma, iako će baterije biti veće i teže.

U paddocku vlada uvjerenje da niko neće dostići propisanu težinu na početku sezone, što otvara novu razvojnu borbi u dizajnerskim odjelima.

„Timovi traže najbolji kompromis. Veće kočnice znače veću masu, ali i bolju distribuciju toplote. Neki idu na veće prednje diskove, ali manji zadnji set, dok su drugi vrlo agresivni u pokušaju smanjenja mase,“ otkriva Algeri.

Prema njemu, najmanje tri tima bila su „prilično hrabra“ u ovom pristupu, i ako se to pokaže uspješnim, ostali će ih ubrzo kopirati.

Međutim, FIA je postavila i jasnu sigurnosnu granicu: zadnje kočnice moraju biti u stanju generisati najmanje 2500 Nm momenta pri 150 bara pritiska, bez pomoći sistema za regeneraciju.

„To je da se izbjegne scenario gdje bi zadnje kočnice bile pretanke ili preslabe. U ekstremnim situacijama moraju moći same zaustaviti bolid,“ objašnjava Algeri.

Promjena u hlađenju i ponašanju sistema

Kako će 2026. bolidi imati veću brzinu na pravcima, ali i drugačiji profil usporavanja, promijenit će se i pristup hlađenju diskova.

Zadnji diskovi će trebati manje hlađenja jer će regeneracija obavljati veći dio posla, dok će prednji diskovi zahtijevati više hlađenja zbog većih brzina i većih temperatura.

„Vidjet ćemo različite specifikacije hlađenja ovisno o stazi. Na laganijim stazama imat ćemo manje rupa kako bi disk ostao u radnom temperaturnom prozoru, dok će na teškim stazama poput Monze ili Meksika diskovi imati više otvora,“ objašnjava Algeri.

Softver postaje jednako važan kao i hardver

Veliki dio performansi više neće zavisiti samo od fizičkih komponenti, već i od softverskog upravljanja energijom i kočenjem.

Strategija korištenja regeneracije i raspodjela snage između točkova bit će ključna za performanse.

„Morat ćemo ponovo razmisliti o klasifikaciji staza po opterećenju kočenja,“ kaže Algeri. „Monako, koji se dosad smatrao stazom sa malim opterećenjem, sada bi mogao postati vrlo zahtjevan jer se tokom dužih sekvenci niskih brzina baterija puni do maksimuma, pa se više oslanjate na klasično kočenje.“

Ukratko — u F1 2026. kočenje više neće biti samo stvar trenja, već i sofisticiranog upravljanja energijom.

Kao što je zaključio Algeri, nova era Formule 1 bit će utrka softvera jednako koliko i hardvera – i upravo će na tom spoju padati presudne stotinke.