Kako rasprava o pravilima za sezonu 2026. i dalje traje, sve je jasnije da će naredni ciklus regulacija biti pod snažnim uticajem iskustava iz ovog prijelaznog perioda. Tehničke odluke donesene prije nekoliko godina sada se suočavaju s realnošću na stazi i promjenama u globalnoj autoindustriji, što otvara prostor za ozbiljna preispitivanja budućeg smjera.
U središtu tog procesa nalazi se direktor FIA-e za jednosjede Nikolas Tombazis, čovjek koji je bio zadužen da kompleksnu ideju pretvori u funkcionalan trkaći paket. Iako sam koncept podjele snage gotovo 50/50 između električne energije i motora s unutrašnjim sagorijevanjem nije bio njegova inicijativa, upravo je njegov tim morao pronaći način da taj sistem učini upotrebljivim na stazi, uz brojne tehničke kompromise.
Govoreći uoči VN Miamija, Tombazis je potvrdio stav koji je ranije iznio i izvršni direktor Formule 1 Stefano Domenicali. Bez direktnog upiranja prsta u proizvođače, jasno je naglasio da su upravo njihove tadašnje tržišne ambicije imale ključnu ulogu u oblikovanju sadašnjih pravila.
„Istina je da se politički i tržišni kontekst promijenio, i u trenutku kada smo definirali ova pravila, automobilske kompanije su nam govorile da više nikada neće razvijati nove motore s unutrašnjim sagorijevanjem,” rekao je Nikolas Tombazis. „Plan je bio potpuni prelazak na električni pogon u određenom vremenskom okviru.”
Međutim, razvoj situacije nije pratio ta očekivanja. Elektrifikacija nije napredovala brzinom kojom se predviđalo, a paralelno s tim održiva goriva su dobila značajno na važnosti. Upravo ta kombinacija faktora otvorila je mogućnost da motori s unutrašnjim sagorijevanjem ostanu relevantni i u budućnosti.
„To ne znači da treba umanjiti značaj elektrifikacije, ali ona se nije dogodila u mjeri u kojoj se očekivalo. S druge strane, razvili smo potpuno održiva goriva, što je veoma pozitivan rezultat,” dodao je Tombazis.
Upravo zbog takvih promjena FIA i Formula 1 žele izbjeći ponavljanje situacije u kojoj pravila sporta previše zavise od trenutnih strategija velikih proizvođača.
„Moramo zaštititi sport od globalnih ekonomskih okolnosti, što znači da ne možemo biti taoci automobilskih kompanija i njihovih odluka da li žele biti dio sporta ili ne,” naglasio je Tombazis. „Želimo ih u sportu i zato smo se trudili privući nove proizvođače, ali ne smijemo doći u situaciju da postanemo ranjivi ako oni promijene planove.”
Zbog toga je jedan od ključnih ciljeva za naredni ciklus regulacija smanjenje troškova razvoja pogonskih jedinica. Time bi se, osim stabilnosti, otvorila vrata i nezavisnim proizvođačima, što bi dodatno diversificiralo konkurenciju i smanjilo zavisnost od velikih korporacija.
Tombazis je također jasno upozorio da vremena za čekanje nema. Razvoj pogonskih jedinica traje godinama, što znači da se odluke o pravilima za naredni ciklus, planiran oko 2031. godine, moraju donositi već sada.
„Ako želimo nešto mijenjati za naredni ciklus, razgovori moraju početi vrlo brzo jer je proces razvoja izuzetno dug. Možda zvuči čudno da o tome govorimo nakon samo nekoliko utrka, ali to je prirodan tok i jedini način da budemo spremni na vrijeme,” rekao je Tombazis.
Kada su pravila s 50/50 podjelom snage usvojena 2022. godine, potpuna elektrifikacija djelovala je kao neizbježan pravac razvoja. Vlade širom svijeta planirale su postepeno ukidanje motora s unutrašnjim sagorijevanjem, a proizvođači su se prilagođavali tom trendu.
Danas je situacija drugačija. Potražnja za električnim vozilima ne raste očekivanim tempom, dok su održiva goriva ponudila alternativni put razvoja. Mnogi proizvođači već preispituju svoje strategije, što dodatno komplikuje dugoročno planiranje u sportu.
Zbog toga će ključni izazov za FIA-u i Formulu 1 biti pronaći balans između tehnološkog napretka, održivosti i finansijske pristupačnosti. Smanjenje troškova moglo bi biti presudan faktor ne samo za zadržavanje postojećih proizvođača, već i za privlačenje novih, ali i za vraćanje većeg uticaja samom sportu u donošenju ključnih odluka.
Sve ukazuje na to da naredna era neće biti samo tehnička evolucija, već i strateška redefinicija odnosa između sporta i industrije koja ga pokreće.