Bolidi ulaze u novu eru s jednim jasnim ciljem: biti lakši, agilniji i manje opterećeni nepotrebnim složenostima. Od 2026. godine minimalna masa bolida bit će smanjena za čak 32 kilograma, što predstavlja jednu od najdrastičnijih promjena u modernoj historiji sporta. Upravo ta odluka otvorila je novu liniju sukoba između timova i FIA-e, jer dio ekipa već sada upozorava da bi ispunjavanje novog limita moglo biti izuzetno teško.

Međutim, FIA ne pokazuje nikakvu namjeru da popusti. Za krovnu organizaciju, smanjenje mase nije tehnički detalj već filozofija – povratak osnovama i pokušaj da se zaustavi višegodišnji trend rasta dimenzija i težine bolida. Prema novim pravilima, minimalna masa šasije i kompletnog bolida bit će 768 kilograma, u poređenju s današnjih 800, a ta razlika već sada predstavlja jednu od ključnih razvojnih tačaka za 2026.

Razmjeri problema postaju jasni kada se pogleda šira slika. Od 2010. godine minimalna masa bolida porasla je za približno 180 kilograma, uglavnom zbog sigurnosnih zahtjeva, većih dimenzija i složenijih pogonskih sklopova. Iako timovi upozoravaju da će se boriti da ostanu ispod novog praga, FIA smatra da je upravo pritisak neophodan kako bi se inženjerski pristup promijenio.

Direktor FIA-inog odjela za jednosjede Nikolas Tombazis objasnio je stav organizacije vrlo direktno, naglašavajući da sport mora proći kroz proces disciplinovanja.

„Želimo staviti bolide na dijetu. Krećemo se od gojaznosti prema prekomjernoj težini i moramo napraviti dodatni korak za budućnost,“ rekao je Tombazis tokom događaja Autosport Business Exchange u Londonu.

FIA je, prema njegovim riječima, svjesno odlučila da više ne popušta na zahtjeve timova, jer se upravo u prethodnim regulativnim ciklusima pokazalo da fleksibilnost vodi daljem rastu mase.

„Bili smo vrlo jasni da nećemo podešavati težinu na zahtjev timova. Kao kod dijete, potrebna je disciplina i pritisak da bi se cilj ostvario,“ objasnio je Tombazis.

On smatra da su bolidi postali preopterećeni sistemima koji nisu nužni za osnovno funkcionisanje, ali donose male, kumulativne dobitke u performansama.

„Tokom godina, timovi su dizajnirali sisteme koji poboljšavaju performanse, ali nisu ključni. Ako pogledate današnji bolid, on je otprilike 50 puta složeniji nego prije 20 godina,“ rekao je Tombazis.

Problem, prema FIA-i, nastaje kada se svi ti sistemi saberu, a timovi se zatim žale da su preteški.

„Tada dolazi pitanje: naš bolid je pet kilograma iznad limita, da li da povećamo minimalnu masu? U prošlosti smo bili fleksibilniji, ali ove godine smo rekli – ne. Ovo je granica i na njoj morate raditi. Prema našim saznanjima, postoje timovi koji su već ispod limita, što znači da je to u potpunosti izvodljivo,“ naglasio je on.

FIA želi promijeniti način razmišljanja inžinjera, tjerajući ih da svaku odluku vagaju u odnosu na masu i realni dobitak na stazi.

„Timovi moraju biti vrlo oprezni kada dizajniraju sistem. Moraju se zapitati: taj sistem donosi nam određenu prednost po krugu, ali dodaje kilogram i po. Da li se to isplati? Takve odluke moraju se donositi svjesnije nego ranije,“ poručio je Tombazis.

I tu se FIA-ina ambicija ne završava. Minimalna masa od 768 kilograma nije konačna granica, već tek prvi korak prema dugoročnom cilju.

„Masa doprinosi konceptu agilnog bolida. Voljeli bismo da se u budućnosti dodatno smanji i uvjeren sam da ćemo ići mnogo dalje,“ dodao je Tombazis.

Ipak, on priznaje da su razlozi rasta mase u posljednjih dvadeset godina složeni i da nisu rezultat samo inžinjerskog luksuza.

„Sigurnost je jedan faktor i tu nikada nećemo praviti kompromis. Zatim dolaze održivi pogonski sklopovi, baterije i turbopunjači, kao i same dimenzije bolida. Kombinacija tih elemenata dovela je do povećanja mase,“ zaključio je Tombazis.

U tom kontekstu, 2026. godina neće biti samo nova tehnička era, već i test discipline. FIA je jasno poručila da bolidi moraju smršaviti, bez izuzetaka i bez popuštanja – čak i ako to znači teži početak za neke timove.