Formula 1 ulazi u ključnu fazu svoje nove ere. Nakon prve tri utrke postalo je jasno šta funkcioniše, šta ne, ali i gdje su najveći problemi koji zahtijevaju hitnu reakciju. Upravo zbog toga, naredne sedmice zakazan je važan sastanak na kojem će se okupiti tehnički direktori timova, predstavnici proizvođača motora, FIA-e i rukovodstva prvenstva.
Cilj je jasan – pronaći rješenja koja bi mogla biti uvedena već prije VN Miamija početkom maja. Iako tzv. „yo-yo“ stil utrkivanja dijeli mišljenja i za sada ostaje netaknut, postoji jasan konsenzus da određeni segmenti pravila moraju biti hitno korigovani.
Tri ključna problema koja traže rješenje
Sigurnost je izbila u prvi plan nakon teškog incidenta Olivera Bearmana u Japanu. Razlika u brzini između bolida, nastala zbog različitih režima korištenja energije, dovela je do sudara koji je mogao imati ozbiljne posljedice. Andrea Stella je naglasio da se radi o problemu koji zahtijeva hitnu reakciju, dok je Ayao Komatsu jasno poručio da se ovakve situacije ne smiju ignorisati.
Drugi veliki problem su kvalifikacije. Vozači poput Charlesa Leclerca otvoreno izražavaju nezadovoljstvo jer su „ludi“ krugovi na granici mogućnosti praktično nestali. Previše upravljanja energijom dovodi do situacija u kojima vozači moraju popuštati gas, što uništava samu suštinu kvalifikacija.
Treći fokus je pad brzine na krajevima pravaca. Novi bolidi dostižu maksimalnu brzinu prerano, nakon čega dolazi do naglog gubitka tempa zbog prazne baterije. Lando Norris je to opisao riječima: „Boli gledati kako brzina pada za 56 km/h na pravcu.“ Osim što frustrira vozače, ovaj efekt izgleda loše i u prijenosu.
Šest rješenja na stolu
Kako bi se riješili navedeni problemi, razmatra se šest konkretnih mjera koje bi mogle promijeniti tok sezone.
1. Veća snaga pri „super clippingu“
Jedna od ideja je povećanje količine energije koja se može povratiti dok vozači drže pun gas. Trenutno je taj limit 250 kW, dok kod popuštanja gasa ide do 350 kW.
Izjednačavanje ovih vrijednosti smanjilo bi potrebu za popuštanjem gasa i učinilo vožnju prirodnijom i sigurnijom.
2. Paradoks: sporiji bolidi za bolje kvalifikacije
Iako zvuči kontradiktorno, smanjenje maksimalne snage moglo bi poboljšati kvalifikacije. Ideja je da se energija rasporedi ravnomjernije kroz cijeli pravac, umjesto da se potroši prerano.
To bi omogućilo vozačima da voze punim gasom duže, bez naglog pada performansi.
3. Promjena načina pražnjenja baterije
Trenutna pravila ograničavaju koliko brzo se snaga može smanjivati. Promjenom tog „nagiba“ pražnjenja baterije moglo bi se postići da energija traje duže.
Također se razmatra spuštanje brzine pri kojoj počinje smanjenje snage, što bi dodatno produžilo dostupnu energiju.
4. Stroga ograničenja povrata energije
Jedna od najradikalnijih ideja je smanjenje maksimalne količine energije po krugu. Trenutni limit od 9 MJ mogao bi biti spušten na 7 ili čak 6 MJ.
To bi smanjilo potrebu za kompleksnim upravljanjem energijom, iako bi rezultiralo sporijim vremenima krugova.
5. Potpuno otvaranje aktivne aerodinamike
Razmatra se i uklanjanje zona za korištenje „straight modea“. Umjesto ograničenih dijelova staze, vozači bi mogli slobodno koristiti ovaj režim.
To bi omogućilo timovima veću slobodu u podešavanju bolida i potencijalno smanjilo otpor zraka kroz veći dio kruga.
6. Povećanje snage motora s unutrašnjim sagorijevanjem (dugoročno)
Jedno od dugoročnih rješenja je povećanje udjela klasičnog motora u ukupnoj snazi. Trenutni balans od približno 55% prema 45% mogao bi se pomjeriti u korist motora.
Međutim, zbog tehničkih ograničenja ovo nije moguće uvesti odmah, već se razmatra za sezonu 2027.
Pojednostavljenje pravila kao dodatni cilj
Uz sve navedeno, postoji i potreba za pojednostavljenjem pravila. Trenutni sistemi su toliko kompleksni da čak i bolidi „zbunjuju sami sebe“, kao što je bio slučaj s Leclercom u Kini.
Uklanjanje određenih algoritamskih ograničenja vratilo bi veću kontrolu u ruke vozača, što je i krajnji cilj – da rezultat ponovo zavisi više od vozača nego od softvera.
Sve ove promjene imaju zajednički cilj: vratiti balans između tehnologije i utrkivanja. Nakon početka sezone koji je otvorio brojna pitanja, naredni sastanak bi mogao biti prekretnica koja će definisati dalji tok 2026. godine.
