Nakon starta sezone s jako malo preticanja, u Libertyu i FIA-i su se oglasila zvona za uzbunu, te već od naredne godine žele uvesti neke promjene za više akcije na stazi.

Tijekom prve utrke sezone u Australiji smo nakon prvog kruga na stazi vidjeli samo 5 preticanja, iako je FIA uoči trkaćeg vikenda odlučila uvesti 3. DRS zonu. Albert Park je tradicionalno bio teška staza za preticanje, ali problem trenutne generacije bolida je blisko praćenje.

Današnji bolidi generiraju velike količine downforcea i bolidu iza sebe ostavljaju veliki val prljavog zraka koji remeti njegovu ravnotežu i performanse, što vozačima maksimalno otežava praćenje. Naravno, neke staze su pogodnije za preticanje, neke manje, ali činjenica je da današnji bolidi zbog svojih karakteristika otežavaju samo praćenje, a onda i preticanje.

Zbog toga su Liberty Media i FIA u Bahreinu za subotu pozvali timove na krizni sastanak. Cilj je olakšati praćenje kako bi se poboljšala akcija na stazi. Vremena je sve manje, jer su sve promjene za narednu sezonu moguće do kraja aprila, nakon toga su potrebni jednoglasni pristanci timova, što je u modernoj F1 praktički nemoguće zbog različitih interesa.

Dok je dugoročni plan Liberty Medije veliko ograničavanje aerodinamike, motorsportski direktor Formule 1 Ross Brawn želi izvršiti neke promjene na prednjem i stražnjem krilu za 2019. Britanac je sa nekadašnjim uposlenikom Williamsa Jasonom Sommervilleom istražio problematiku preticanja i zajedno sa svojim timom stručnjaka je otkrio da kompleksna prednja krila uzrokuju dosta problema.

Zašto treba doći do promjena na prednjem krilu?

Prije svega, Braw želi zabraniti kaskadne elemente na prednjem krilu. Kaskadni elementi se brinu za to da zrak struji oko kotača, što značajno smanjuje otpor zraka i omogućuje bolidu postizanje veće maksimalne brzine.

Zbog toga zavjetrina, od kojeg profitira prateći bolid, ne igra toliku ulogu. Bez kaskadnih elemenata bi se vozači mogli lakše približiti bolidu ispred. Osim toga, prednje krilo određuje protok zraka ka stražnjem dijelu bolida, gdje se generira veliki dio downforcea i taj protok biva poremećen prilikom praćenja drugog bolida zbog turbulencija koje on stvara. Prednja krila su previše kompleksna i potrebno je pojednostavljenje kako bi se omogućilo lakše praćenje.

Određene promjene bi doživjelo i stražnje krilo. Oplata stražnjeg krila bi se povećala kako bi se povećao učinak DRS-a. Trenutno DRS donosi prednost od oko 20 km/h, ali cilj je 25 km/h. Sada su na potezu inžinjeri ekipa koji trebaju predstaviti svoje prijedloge. Međutim, nemaju puno vremena- tek nešto više od 2 sedmice, jer se do kraja aprila sve treba razraditi.

DRS na cijeloj stazi?

Razmatra se o mogućnosti da DRS bude dopušten na cijeloj stazi. Ali s tom idejom vozači nisu previše oduševljeni.

„Kad budemo imali lošu utrku, ponovo će se pretjerati sa reakcijama,“ kaže Magnussen. „Šta će se onda desiti? Doći će do velike promjene tako da će se sve prevagnuti na drugu stranu. Kad imaš previše jak uticaj DRS-a, onda ćeš samo proći ispred. To više nije utrkivanje nego zamjena mjesta.“

Zbog prekompleksne aerodinamike su bolidi previše osjetljivi na turbulentan zrak. Razlog tome je što se generira previše aerodinamičkog downforcea, a premalo prijanjanja preko guma.

Toga je svjestan i vozač Toro Rossa Brendon Hartley, koji je bio naviknut na WEC automobile, koji su stvarali više prijanjanja preko guma.

„Tamo smo definitivno mogli pratiti jedan drugog. To je očito jedna od mana Formule 1. Praćenje je još teže nego prošle godine jer je aerodinamika sve složenija.“

Kritika za aktuelni pravilnik

Ovo je druga godina aktuelnog pravilnika, te su bolidi revolucija svojih prethodnika. Oni su čak i sofisticiraniji nego prošle što samim time otežava praćenje i preticanje.

Aktuelni pravilnik je za cilj imao producirati agresivnije, brže i šire bolide. Iako je to postignuto, sve te promjene su negativno uticale na dvoboje.

„Distance kočenja su postale vrlo kratke, to važi i za ulazak u zavoj, zbog toga je postalo teško preticati,“ rekao je vozač Renaulta Nico Hulkenberg.

Da li bi trebalo usporiti bolide? Daniel Ricciardo to ne smatra lošom idejom.

„Bolidi sada izgledaju bolje, ali širina i brzina bolida otežavaju preticanje. Zbog njihove širine teško pronalazimo čist zrak. Sa užim bolidima je to bilo lakše. Teško pitanje, ali radije bih sporije bolide s kojim se može boriti, nego brže bolide bez mogućnosti dvoboja.“

Perez upozorava: Sačekajmo Bahrein i Kinu

Ricciardo nije za olakšavanje preticanja, jer to po njegovom mišljenju treba ostati nešto posebno, ali želi balans između brzine i mogućnosti praćenja. „2014. i 2015. su bolidi bili znatno sporiji, možda prespori, ali bilo je više preticanja. Sada ne možeš proći ako vozač ispred ne zaspe ili ne napravi neku pogrešku.“

Ali Australac upozorava na preuranjene reakcije, jer je Albert Park uvijek bio težak za preticati. „Sve to mora biti smišljeno, jer je Melbourne uvijek bio teška staza za preticati.“

Upravo na to upozorava i Sergio Perez i smatra da ne treba suditi o problemu preticanja nakon samo jedne utrke.

„Problem je u Australiji. Prošle godine sam mislim bio jedini koji je tamo pretekao. Ove godine se gume isto nisu trošile. Mislim da o problematici preticanja trebalo suditi tek nakon ovih nekoliko utrka. Ako se nakon toga ne bude preticalo, morat ćemo se zabrinuti.“

Naredne dvije uzastopne utrke u Bahreinu i Kini dolaze kao naručene. Na ovim stazama se gotovo uvijek vidi veliki broj preticanja. Nakon njih će Formula 1 imati još dvije sedmice vremena za izmjene pravila za 2019. Usput, Perez ne isključuje da određeni dio krivice za otežano praćenje nose i aktuelni bolidi.

„Vjerovatno to ima veze sa haloom. Zbog njega su bolidi teži i osjetljiviji na vjetar.“