Raširene tvrdnje da je Formula 1 paranoična zbog mogućeg PR debakla daleko su od istine – ali, kao i obično, svi uključeni akteri slijede različite interese.
Ljudski mozak je evolucijski programiran da promjene i neočekivane okolnosti dočekuje stresnom reakcijom: amigdale, biohemijski regulatori instinkta borbe ili bijega, svaku promjenu označavaju kao potencijalnu prijetnju. To je jedno od duboko ukorijenjenih objašnjenja vala negativnosti koji prati pravila za 2026. i njihovo uvođenje – od vozača koji ne skrivaju nezadovoljstvo prvim iskustvima s novim bolidima u simulatoru, do gužve oko odluke da se prvi test održi iza zatvorenih vrata.
Ova odluka je, očekivano, izazvala frustraciju kod navijača, što je razumljivo u eri društvenih mreža u kojoj se gotovo svaki detalj dešavanja u F1 automatski dijeli javnosti. Istovremeno, izazvala je i nezadovoljstvo dijela medija, uz niz samodopadnih tekstova koji ovu odluku tumače kao strah od sramote u slučaju da nešto krene po zlu na stazi.
Međutim, takav pogled zanemaruje osnovnu činjenicu da je F1, osim sporta, i ozbiljan poslovni sistem. Dok se upravlja prijelazom na potpuno nova pravila, fokus je na tome da osnovni operativni sistemi funkcionišu. Naravno da niko ne želi negativan publicitet, ali tvrdnja da se test drži iza zatvorenih vrata isključivo zbog straha od PR katastrofe više govori o perspektivi onih koji predugo borave u medijskom akvariju nego o stvarnim razlozima.
Službena komunikacija uključuje dozu retoričkog manevrisanja, jer se prva petodnevna sesija u Barceloni predstavlja kao shakedown, a ne test, što se može shvatiti kao neuvjerljivo igranje riječima. Shakedown se historijski mogao obaviti i u jednom danu, iako bi danas, zbog pravila, bio tretiran kao filmski dan. Usto, nekoliko timova je već imalo prve izlaske na stazu koji bi se po svim kriterijima mogli smatrati shakedownom.
Ipak, zajednički zaključak timova koji su već pokrenuli svoje bolide za 2026. jeste da bi željeli više kilometara. Većina nije ni približno došla do limita od 200 kilometara, a glavni razlog nisu bili tehnički kvarovi nego loši vremenski uslovi koji su bolide zadržavali u garažama.
Istina je da je testiranje 2014., kada su uvedeni hibridni motori, donijelo mnogo intrige i poneku sramotu za neke timove. Ali okolnosti su tada bile drugačije: tehnologija je bila gotovo potpuno nova, a jedan proizvođač pogonskih jedinica – Renault – bio je očigledno nespreman.
Danas, iako se promijenio način raspodjele energije i iako su motori novi, veliki dio tehnologije je već provjeren. Najproblematičniji element hibridnog sistema iz 2014., MGU-H, više ne postoji. Ipak, kompletan paket bolida donosi mnogo nepoznanica – poznatih nepoznanica i, bez sumnje, nekih potpuno nepoznatih nepoznanica. Novi režimi rada bolida i motora zahtijevaju nove elektronske i mehaničke sisteme, uključujući aktivnu aerodinamiku, a sve to mora biti potvrđeno na stazi, s aspekta funkcionalnosti i pouzdanosti.
Moguće je da novi pogonski sklopovi pokažu probleme koji se nisu pojavili na ispitnim stolovima. Isto tako, novi senzori protoka goriva moraju se dokazati u realnim uslovima, jer su njihovi unutrašnji dijelovi i ožičenje dodatno izolovani od goriva – koje je možda održivo, ali niko ne želi da mu elektronika pliva u njemu.
Jedno od ključnih područja koje će timovi i FIA pažljivo analizirati jeste kako se povrat i isporuka električne energije podudaraju s onim što su simulacije pokazale. Direktor FIA-inog odjela za jednosjede Nikolas Tombazis rekao je ove sedmice na Autosport Business Exchangeu u Londonu da postoji „prilično velika fleksibilnost“ u podešavanju raspodjele energije, ali da su stvarni podaci sa staze neophodni kako bi se znalo u kojem smjeru ići.
Vozači će se također morati naviknuti na potpuno novi način ulaska u zavoje, ne samo zbog užih bolida i guma. Uklanjanje MGU-H sistema znači da MGU-K sada ima znatno veću ulogu, što donosi više lift-and-coast faza i niže stepene prijenosa u zavojima. To se može uvježbati u simulatoru, ali pravi osjećaj mora se razviti na stazi.
Osim provjere samih mehanizama aktivne aerodinamike, timovi žele razumjeti i njene sekundarne efekte na balans bolida tokom prelaska između aktivnog i neaktivnog režima. Iako je malo vjerovatno da će posljedice biti dramatične kao poskakivanje koje se pojavilo na prvom testu bolida s efektom tla 2022. godine, to iskustvo je pokazalo granice simulacijske tehnologije.
Prvi izlazak bolida na stazu uvijek izaziva uzbuđenje, pogotovo kada se radi o tako radikalnim promjenama tehničkog paketa. Navijači i mediji prirodno žele vidjeti kako bolidi izgledaju i kako zvuče. Međutim, za razliku od klasičnih sezona, ovaj shakedown u Barceloni neće pružiti nikakvu sliku o poretku snaga. Većina kilometara bit će odrađena u režimu provjere da „ništa ne otpadne“. Kako timovi mogu voziti samo tri od pet dana, sasvim je moguće da barem jedan dan prođe bez ijednog bolida na stazi.
Vremenski uslovi i razvojni prioriteti diktiraju raspored. McLaren, primjerice, želi dovesti što zreliji dizajn i potom prve utrke iskoristiti za razumijevanje bolida prije većih nadogradnji, pa će na stazu izaći tek u utorak. S druge strane, Alpine već ima plan nadogradnji za početak sezone i planira voziti od ponedjeljka.
Za gledaoce bi ovo, realno, bilo još dosadnije nego standardno testiranje. Većina timova neće voziti od jutra do večeri, jer kiša koja se očekuje i temperature jedva iznad deset stepeni to ne dopuštaju. U takvim okolnostima, nema smisla organizovati cjelodnevni televizijski prijenos, mjerenje vremena uživo i zakazane konferencije s vozačima.Međutim, bit će svakodnevno video prikaz s najzanimljivijim trenucima, kratki intervjui s ključnim protagonistima – vozačima i šefovima timova – te isječci na društvenim mrežama, a timovi će objavljivati vlastite materijale, a imat ćemo i prateću pokrivenost na zvaničnoj stranici Formule 1..
To je skromno u poređenju s onim na šta smo navikli, ali nije zavjera šutnje. Informacije će uvijek pronaći put do javnosti. Ovakav pristup prije svega služi upravljanju očekivanjima – jer bi, da je sve prenošeno uživo, ogromni dijelovi dana bili ispunjeni tišinom, nagađanjima i neinformisanim komentarima.