“Utrka” za razvoj bolida za sezonu 2026. zvanično je počela 1. januara: “prilika za sve, čak i za najmanje timove”, podsjetio je prošle godine bivši vozač Ferrarija i trenutni tehnički direktor Alpinea, David Sanchez. Tom prilikom Francuz je istakao kako će, uz slijedeću regulatornu revoluciju, “postojati mogućnost da se bolid napravi od nule, čak i po cijenu žrtvovanja jedne sezone.” Timovi su se tako našli pred izazovom rada na dva paralelna fronta, birajući kojem projektu će dati prioritet. U tom kontekstu, pravila BoP-a, koja ograničavaju korištenje zračnih smanjujući broj sati i testnih sesija u zavisnosti od plasmana konstruktora, igraće ključnu ulogu u odlukama timova.
Loïc Serra odredio obim posla koji će biti posvećen sezoni 2026. dok istovremeno radi na razvoju SF-25
Zahvaljujući drugom mjestu osvojenom u prošlogodišnjem poretku konstruktora, Ferrari će u prvoj polovici 2025. imati na raspolaganju 900 sati u zračnom. Za direktno poređenje prema rivalima, u Maranellu imaju 60 sati više od McLarena i isto toliko manje od Red Bulla, prema parametrima koji će se ažurirati nakon VN Kanade – tačnije od 23. juna – kada će se početi uzimati u obzir trenutni plasman u poretku.
Novi tehnički direktor Loïc Serra, koji je zvanično preuzeo funkciju u Maranellu 1. oktobra, pripremio je detaljan plan raspodjele resursa. Prema saznanjima talijanskog AutoRacer, bivši inženjer Mercedesa već je početkom januara “povukao prve poteze”, selektirajući inženjere – uključujući i one visokog nivoa – i resurse koji će biti posvećeni isključivo projektu 678, koji označava početak regulatorne revolucije 2026. godine.
Prema dostupnim informacijama, prioritet u Maranellu ostaje razvoj novog bolida za sezonu 2025., pri čemu će tehničari sve do kraja prva četiri mjeseca ove godine davati prednost testiranjima i sesijama u zračnom za SF-25. Ova odluka je gotovo neizbježna, posebno s obzirom na činjenicu da novi bolid nudi malo referenci u odnosu na prethodni SF-24. Osim toga, timovi će morati obaviti veliki posao prilagođavanja aerodinamičkih krila kako bi bili spremni za VN Španije, kada na snagu stupa nova tehnička direktiva FIA-e, što im donosi dodatni rad u odnosu na ranije planirane programe.
Sve u svemu, Ferrari će ove sezone posvetiti oko dvije trećine od 900 dostupnih sati na rad na trenutnom bolidu, od čega će 180 sati biti iskorišteno na testiranja sa brzinama većim od 54 km/h, na moderniziranoj testnoj stazi ažuriranoj prošlog ljeta. Međutim, ovaj trend će se vremenom promijeniti, sa postepenim fokusom na projekt 678.
Manji timovi već daju određeni prioritet novim regulativama, ali TD18 bi mogao donijeti glavobolje: može li Cadillac imati prednost?
Situacija u donjem dijelu poretka pokazuje da su timovi poput Saubera (Audi), Racing Bullsa i Haasa već duboko uključeni u projekt za 2026. Prema informacijama do kojih je došao AutoRacer, ovi timovi već su usmjerili više od 50% svojih internih resursa na razvoj bolida nove generacije u cilju da do maja zračni tunel koriste isključivo za rad na bolidu za 2026.
Međutim, potreba da prilagode svoje automobile novim, rigidnijim krilima, kako nalaže tehnička direktiva koja stupa na snagu krajem maja, dodatno komplikuje njihove planove. Ovo ne samo da predstavlja aerodinamički problem, već će uticati i na razvoj balansa bolida, koji određuje ponašanje i karakteristike u brzim zavojima. Iskustvo iz posljednje tri godine pokazalo je da aktuelna generacija bolida sa “Venturi” efektom svakako ne ostavlja mnogo prostora za opuštanje tehničarima.
Iako je potvrđeno da nova Ferrarijeva prednja suspenzija sa “pull-rod” konceptom neće biti korištena na bolidu za 2025., Haas i dalje koristi Ferrarijev zračni tunel sa ukupno 1200 sati na raspolaganju. Što se tiče Cadillaca, američki tim – dok čeka konačno odobrenje – bit će jedanaesti tim na gridu i debitovaće 2026. godine. Ekipa pod brendom General Motorsa ima ukupno 1380 sati u zračnom tunelu, ali i značajnu prednost koju izvori bliski drugim timovima nisu oklijevali nazvati “nezanemarivom” – Cadillac neće morati ulagati resurse u prilagođavanje tehničkim direktivama za 2025.
