Razumijevanje galame oko Kyalamija i drugih potencijalnih F1 lokacija.

Prošle sedmice, Kyalami staza u Južnoj Africi objavila je da su njeni planovi za nadogradnju na FIA Grade 1 – što je uslov za održavanje trke Formule 1 – odobreni od strane FIA-e. To je dočekano kao „ključni trenutak“ i veliki korak ka povratku F1 u tu zemlju – i time na afrički kontinent – prvi put nakon 1993. godine.

Odobrenje daje stazi rok od tri godine da sprovede neophodne radove kako bi dobila željeni status Grade 1, uključujući izmjene izletnih zona, barijera, ograda i novih rubnika – od kojih će neki biti završeni samo ako Kyalami ponovo dobije domaćinstvo F1 trke. Važno je napomenuti da promjene ne uključuju nikakve izmjene trenutne konfiguracije staze duge 4,5 km.

Ali, detaljnijim uvidom, čini se da momentum ka povratku F1 u Južnu Afriku ipak ne jača – i da je svaka potencijalna utrka udaljena barem nekoliko godina, ako se uopšte ikada realizuje. Južnoafrički političari godinama izražavaju želju da se F1 vrati, ali do sada nije postojao ozbiljan proces osim puka želja. Iako sada postoji komisija za kandidaturu, koju je osnovala vlada, proces je bio haotičan.

Rok vlade za iskazivanje interesa bio je prvobitno odgođen za dva mjeseca, do 18. marta. Pristigle su tri prijave – Kyalami i dvije iz Cape Towna – a odluka o tome koje će prijave ući u drugu fazu trebala je biti donesena do kraja aprila, ali još nije objavljena.

Na društvenim mrežama, ministar sporta Gayton McKenzie pohvalio je privatno finansirane nadogradnje Kyalamija kao „ogroman korak ka dovođenju F1 u Južnu Afriku”, iako je portparol komisije za kandidaturu zatim rekao za lokalne medije da je „gore navedena najava potpuno nezavisna od rada komisije.”

U međuvremenu se saznalo da je jedan od tri ponuđača, Cape Town GP SA – koji je planirao ulično takmičenje u blizini stadiona DHL u četvrti Green Point – već diskvalifikovan jer su doveli u pitanje opravdanost netransparentne takse od oko 560.000 dolara.za samo podnošenje prijave.

„Pogrešan proces može biti poguban,“ rekao je direktor Cape Towna Igshaan Amlay za Daily News. „I dalje smo posvećeni procesu kandidature i otvoreni smo za učešće u poštenom i transparentnom modelu – onom koji podstiče ravnopravno učešće i promoviše dugoročni razvoj u našoj regiji.“

Saznaje se da čelnici F1 nisu bili posebno impresionirani kako je vođena kandidatura. Ali glavno pitanje je zapravo: kako će se finansirati Velika nagrada Južne Afrike u zemlji koja se suočava sa ozbiljnim ekonomskim izazovima i zvaničnom stopom nezaposlenosti od 32,9 posto – pitanje koje se može postaviti i drugom afričkom kandidatu, Ruandi.

Treći afrički projekt je još u mnogo ranijoj fazi – riječ je o planu za stazu kod marokanskog lučkog grada Tangera, iza kojeg stoji bivši šef McLarena i Lotusa, Eric Boullier.

Tajland i dalje u najboljoj poziciji za novu F1 utrku

Za razliku od Afrike, Tajland je već odgovorio na pitanje finansiranja – vladin kabinet je odobrio ponudu vrijednu 1,2 milijarde dolara za uličnu utrku u Bangkoku od 2028. godine. Ta ponuda rezultat je putovanja šefa F1 Stefana Domenicalija u Bangkok početkom godine, gdje je sa premijerkom Paetongtarn Shinawatra razgovarao o mogućem izgledu utrke.

Među svim potencijalnim domaćinima, Tajland se do sada pokazao kao najpouzdaniji i najozbiljniji kandidat, sa podrškom najviših nivoa vlasti. Predložena staza bi imala 5,7 kilometara i prolazila bi oko parka Chatuchak i obližnje željezničke stanice, što bi povećalo održivost utrke. Finansiranje bi bilo mješovito – privatno i javno – u cilju povećanja turizma. Takođe se navodi da Red Bull Tajland podržava projekat.

Jedina potencijalna prepreka je trenutna politička kriza koja je zahvatila premijerku Shinawatra nakon što je procurio snimak razgovora sa kambodžanskim liderom Hun Senom o graničnom sporu. Ipak, uprkos borbi za politički opstanak, projekt F1 navodno ima široku podršku svih političkih stranaka i mogao bi preživjeti čak i u slučaju promjene vlasti.

Pouke iz Indije i Vijetnama

Položaj Shinawatre je relevantan kada se razmatra šta F1 menadžment želi postići širenjem kalendara. F1 nije u deficitu zainteresovanih – kalendar je ograničen na 24 utrke – pa je glavni cilj svake nove lokacije stabilnost i održivost.

„Ne možemo otići na novo mjesto, a da tamo ne ostanemo dugoročno“, rekao je Domenicali u Monaku. Ta strategija stoji iza višegodišnjih ugovora sa Miamijem (do 2041), Australijom (2037), Bahreinom (2034) i Silverstonom (2034). Većina ostalih utrka ima ugovore barem do 2030.

To ne samo da FOM-u daje stabilnu poslovnu platformu, već i domaćinima i vladama omogućava više vremena da otplate investicije, poboljšaju događaj i izgrade prepoznatljivost datuma.

F1 ne želi ponovo proživljavati kratkotrajne projekte kao što su bile VN Indije i Koreje. U Indiji je utrka na Buddh stazi bila opterećena birokratijom i finansijskim problemima, dok je korejska utrka kod Mokpa naišla na slične poteškoće već u svojoj četvrtoj godini.

Još noviji primjer je Vijetnam, gdje je utrka u Hanoiu uklonjena iz kalendara iako je staza od 600 miliona dolara bila gotovo završena – razlog su bili pandemija i optužbe za korupciju protiv političkog sponzora projekta. Neiskorištena staza i danas postoji i priroda je polako počinje osvajati.

Ove bolne lekcije dodatno pokazuju koliko su važni snažna politička i finansijska podrška, i zašto FOM neće rizikovati sa Južnom Afrikom ili drugim nadama bez jasnog procesa i garancija na duži rok.

Šta je sa 2027?

Sada je sasvim jasno da neće biti novih, egzotičnih dodataka kalendaru prije 2028. godine – i da FOM ne žuri sa donošenjem odluke.

Govoreći ranije ove godine o afričkoj utrci, Domenicali je izjavio:

„Prije nego što napravimo taj korak, trebamo garancije na tri fronta: ulaganje koje koristi zajednici i mimo same F1, infrastrukturu (ne samo stazu, već i hotele, puteve, aerodrome), i ekonomsku osnovu koja može dugoročno podržavati događaj. Ne čekamo pasivno – radimo na tome da procijenimo šta još nedostaje prije nego što možemo reći: OK, idemo. Ali još nismo stigli dotle.“