Jedna od ključnih bitaka na početku nove ere 2026. neće se voditi samo na planu aerodinamike i pogonskih sklopova, već i oko mase bolida. Iako su nova pravila osmišljena kako bi donijela lakše, kompaktnije i agilnije bolide, već sada je jasno da će ispunjavanje drastično sniženog limita mase predstavljati ozbiljan izazov za većinu timova.
Kada se nova generacija bolida krajem januara pojavi u Barceloni na prvom zajedničkom testiranju, malo je vjerovatno da će ijedan od njih zadovoljiti minimalnu masu propisanu pravilnikom. FIA je za novu eru postavila granicu od 768 kilograma, što je čak 32 kilograma manje u odnosu na limit iz 2025. godine, koji je iznosio 800 kilograma. Taj rez dolazi uprkos činjenici da su hibridni sistemi znatno kompleksniji, s gotovo ravnomjernom raspodjelom snage između motora s unutrašnjim sagorijevanjem i električnog dijela.
Povećana baterija, neophodna za rad snažnijeg MGU-K sistema, prirodno donosi dodatnu masu. FIA je taj problem pokušala kompenzirati smanjenjem dimenzija bolida i užim gumama. Maksimalni međuosovinski razmak od 2026. smanjen je za 200 milimetara, na 3400 mm, dok je ukupna širina bolida srezana sa 2000 na 1900 milimetara. Na papiru, te mjere trebale bi pomoći u borbi protiv viška kilograma, ali u praksi izazovi ostaju ogromni.
Namjera FIA-e je jasna: vratiti masu bolida na razumniji nivo, nakon što su tokom posljednje dvije decenije bolidi otežali za više od 200 kilograma. Međutim, kada je prvi put najavljeno koliko agresivno će se smanjiti dozvoljena masa, mnogi timovi ostali su zatečeni. Uz aerodinamiku, pogonski sklop i upravljanje energijom, masa je otvorila još jedno ključno bojno polje za novu eru.
I nekoliko mjeseci kasnije, neposredno pred početak 2026. godine, unutar paddocka i dalje vlada uvjerenje da je limit od 768 kilograma izuzetno ambiciozan. Budući da se procjenjuje kako svakih dodatnih 10 kilograma znači gubitak od približno tri desetinke po krugu, razlike u masi mogle bi značajno uticati na poredak u ranoj fazi sezone.
Šef Williamsa James Vowles otvoreno je govorio o realnosti s kojom se timovi suočavaju.
„Bilo bi zanimljivo vidjeti gdje su ostali, ali mislim da će većina biti iznad limita. To su jednostavno činjenice. Cilj je vrlo agresivan, ali je ostvariv. Vidim da je to brojka koja će imati smisla pet do deset mjeseci nakon stupanja pravila na snagu, tako da sam prilično miran po tom pitanju,“ rekao je Vowles.
Sličan stav dolazi i iz Mercedesa. Tehnički direktor tima iz Brackleya Andrew Shovlin naglašava da masa ostaje jedna od najvećih prepreka.
„Težina je ogroman izazov. Limit nije postavljen zbrajanjem komponenti, već je jednostavno nametnut. Mnogo je jeftinije ukloniti masu prije nego što se dijelovi proizvedu, nego nakon što su bolidi već sastavljeni i dijelovi u opticaju. U prethodnim pravilnicima timovi su na startu bili 10 do 20 kilograma iznad limita, što je izuzetno skupo i ometa razvoj. Naš cilj je da krenemo što bliže granici,“ objasnio je Shovlin.
Iz FIA-e poručuju da ambicije ne staju na ovome. Direktor za jednosjede Nikolas Tombazis još je ranije naglasio da postoji želja da se masa bolida u budućnosti dodatno smanji. Upravo to bio je jedan od razloga za prošlogodišnje razgovore o mogućem povratku atmosferskih motora s minimalnim ERS-om oko 2030. godine ili kasnije.
„Svi bismo voljeli da su bolidi mnogo lakši. Neka od rješenja koja se razmatraju za buduće pogonske sklopove mogla bi dovesti do znatno lakših automobila, što je želja svih. To je uvijek kompromis između finansija, tehnološke slobode, koliko sport želi biti napredan, ekoloških faktora i atraktivnosti. Možemo ići u smjeru smanjenja dimenzija, ali mora biti moguće vratiti se bolidu koji je jednostavniji nego danas,“ rekao je Tombazis.
Napori da se masa smanji nailaze na snažnu podršku vozača, koji godinama upozoravaju da su savremeni bolidi preteški i nezgrapni, posebno u sporim zavojima. Vozač Aston Martina Fernando Alonso, koji je debitovao 2001. u eri kada su bolidi težili manje od 600 kilograma, bio je vrlo direktan.
„Mislim da su sadašnji bolidi definitivno preteški. Preveliki su i način na koji se koriste efekt tla i visine vožnje nije naročito zabavan za vožnju,“ poručio je Španjolac.
Sličan stav dijeli i vozač Mercedesa George Russell, koji u promjenama vidi pozitivan smjer.
„Ide se u pravom smjeru, bolidi postaju manji i lakši,“ rekao je Russell.
Iako je jasno da većina timova neće odmah pogoditi zacrtani limit, borba s kilogramima mogla bi biti presudna u ranoj fazi 2026. godine. U eri u kojoj će razlike biti minimalne, sposobnost da se masa kontroliše od samog početka mogla bi donijeti ključnu prednost – ili stvoriti zaostatak koji će se teško nadoknađivati.