Tehnička revolucija koja čeka Formulu 1 u sezoni 2026. godine neće se svesti samo na novu generaciju pogonskih jedinica. Iako se najveći dio pažnje posljednjih mjeseci fokusirao na električni dio motora, raspodjelu snage i potencijalne sive zone u pravilima, jednako duboke promjene dešavaju se i na strani šasije. Novi koncepti, nove dimenzije i potpuno drugačija filozofija aerodinamike mijenjaju način na koji će se bolidi ponašati na stazi, ali i način na koji će se voditi borbe između vozača.
Pojmovi poput režima za pravac, režima za zavoje, režima za preticanje i službenog dugmeta za pojačanje postaju sastavni dio svakodnevnog rječnika Formule 1. Upravo te promjene, prema riječima tehničkog direktora Mercedesa, James Allisona, imaju potencijal da stvore potpuno novu dinamiku utrkivanja, posebno na pravcima, gdje bi razlike u snazi mogle biti izraženije nego ikada ranije.
Govoreći o samoj suštini novih pravila, Allison ne ostavlja dilemu koliko su promjene duboke i temeljite.
„Ova pravila su nastajala nekoliko godina i predstavljaju ogroman zaokret, pravi prazni list za šasiju. Proizašla su iz svijeta pogonskih jedinica, s potpuno drugačijim pristupom, ali imaju veoma snažan uticaj na sve ono čime se sada moramo baviti u svijetu šasije.“
Jedan od glavnih ciljeva pravila za 2026. godinu jeste smanjenje mase i dimenzija bolida. Nakon godina u kojima su bolidi postajali sve veći i teži, Formula 1 pokušava okrenuti trend u suprotnom smjeru. Minimalna masa bit će smanjena za 30 kilograma u odnosu na sezonu 2025., ali Allison naglašava da to predstavlja tek početak izazova za konstruktore.
„Minimalna masa je godinama samo rasla. Sada sport pokušava preokrenuti taj trend. Granica je spuštena za 30 kilograma, ali to nije dovoljno. Potrebna nam je sigurnosna margina i prostor za razvoj tokom sezone, što znači da zapravo tražimo uštedu mase koja je znatno veća od tih 30 kilograma.“
Uz smanjenje mase dolazi i značajna promjena u dimenzijama, posebno kada je riječ o međuosovinskom razmaku. Allison podsjeća da tokom većeg dijela historije Formule 1 taj parametar uopće nije bio regulisan. Tek 2022. uvedena je maksimalna vrijednost, a 2026. godine ona će biti dodatno smanjena za čak 20 centimetara:
„Možda ne zvuči kao velika razlika, ali kada pokušate smjestiti mjenjač, hidrauliku, pogonsku jedinicu, kompletan sistem hlađenja, sve cijevi i ostale komponente u tako kompaktnu strukturu, tih 20 centimetara postaje ogromno smanjenje.“
Osim kraćeg međuosovinskog razmaka, novi bolidi bit će i uži s redukcijom širine od 10 centimetara. Prema Allisonu, cilj ovih promjena nije samo smanjenje mase i otpora zraka, već i poboljšanje kvaliteta utrkivanja:
„Nadamo se da će uži bolidi stvoriti bolji spektakl, jer će na stazi biti više prostora za borbu. Manja krila i manja površina ispod bolida znače manji downforce.“
Međutim, pravi zaokret dolazi s uvođenjem aktivne aerodinamike. Novi bolidi više neće imati jednu fiksnu aerodinamičku konfiguraciju tokom cijelog kruga, već jasno razdvojene režime rada:
„Imat ćemo režim za pravce i režim za zavoje. Do sada su bolidi praktično uvijek vozili u režimu za zavoje, a DRS je bio izuzetak, dostupan samo bolidu koji napada. Sada će svi bolidi imati pokretno zadnje krilo na svim pravcima i moći će ga koristiti gotovo cijelom njihovom dužinom.“
Ova promjena automatski znači i kraj DRS-a kakav smo poznavali. Allison objašnjava da će novi režim za pravac biti aktivan znatno ranije nego što je to bio slučaj s DRS-om, što donosi nove izazove u pogledu stabilnosti bolida:
„Kada se režim za pravac aktivira ranije, bolid više nema veliku količinu downforcea. Kako bi ostao uravnotežen, i prednje krilo mora smanjiti downforce. Ukupni downforce i aerodinamički otpor zraka se smanjuju, ali balans ostaje isti. Bolid će djelovati lakše i manje priljubljen uz asfalt, ali neće biti nervozan ni na prednjem ni na zadnjem kraju.“
Najveći uticaj na duele na stazi, posebno na pravcima, imat će uvođenje režima za preticanje i službenog dugmeta za pojačanje. Allison ističe da je riječ o nečemu što do sada nije postojalo u ovom obliku:
„Po prvi put imat ćemo službeno dugme za preticanje. Timovi su i ranije koristili različite strategije kako bi u određenim trenucima iskoristili električnu energiju, ali sada će pritiskom na dugme pogonska jedinica isporučivati maksimalne performanse.“
Prema Allisonovim riječima, razlike koje se mogu stvoriti u tim trenucima mogle bi biti izuzetno velike:
„Kada pritisnete to dugme, ako u bateriji ima energije, dobijate ogroman vrhunac snage na kratak period. Ako je neko bolje upravljao energijom od svog rivala, to može stvoriti veoma velike razlike u snazi.“
Upravljanje energijom time postaje jedan od centralnih elemenata nove ere Formule 1:
„Kada motor sa unutrašnjim sagorijevanjem radi punom snagom, baterija je puna, a električni motor isporučuje maksimum, bolid ima znatno više snage nego danas. Ali to stanje ne traje dugo. Baterija se brzo prazni i mora se ponovo puniti. Taj ciklus se ponavlja više puta tokom jednog kruga.“
Na kraju, uprkos svim tehnološkim novinama, Allison podsjeća da će gume i dalje igrati ključnu ulogu u performansama bolida:
„Formula 1 je oduvijek kategorija otvorenih točkova, s gumama potpuno izloženim protoku zraka. Gume stvaraju veliki aerodinamički otpor. Smanjenje njihove veličine smanjuje otpor, ali znači i manje gume.“
Smanjena površina guma donosi i nove izazove:
„Guma je ta koja obavlja najteži posao. Ona prenosi snagu pogonske jedinice, downforce šasije i vještinu vozača na asfalt. Kako će biti manje, svaki dio gume morat će raditi više i vjerovatno će se više zagrijavati. Taj izazov ostat će centralan i 2026. godine.“
Ovim promjenama Formula 1 ulazi u potpuno novu fazu, u kojoj će balans između aerodinamike, upravljanja energijom i guma igrati presudnu ulogu. Kako Allison jasno poručuje, sezona 2026. neće biti samo tehnički izazov za konstruktore, već i potpuno novo iskustvo za vozače i publiku.
